Bjelokosna Obala*


Preporučeno ime
Bjelokosna Obala

Izvorno ime
Ime:  Côte dʼIvoire
Jezik izvornoga imena:  francuski

Zemljopisni objekt
Tip:  država
Podtip:  

Lokacija
Kontinent ili ocean:  Afrika
Država ili more:  Bjelokosna Obala

Napomena


Drugo prilagođeno ime
Obala Bjelokosti, Obala Slonove Kosti

Prilagođeni likovi po izvorima
Hrvatska enciklopedija – mrežna:  Obala Bjelokosti
Proleksis enciklopedija – mrežna:  Obala Bjelokosti
Odluka o transakcijskim računima (HNB), 2019.:  Bjelokosna Obala
Službena skraćena i puna imena država (MVEP), 2012.:  Côte dʼIvoire
Hrvatski opći leksikon, 2012.:  Obala Bjelokosti
Atlas svijeta, 7. izd., 2008.:  Obala Bjelokosti
Uputa o upotrebi (HNB), 2007.:  Bjelokosna Obala
Hrvatski enciklopedijski rječnik, 2002.:  Obala Bjelokosti
Države svijeta, 2000.:  Obala Bjelokosti
Rječnik hrvatskoga jezika, 2000.:  Obala Bjelokosti
Uputa o upotrebi (NBH), 1994.:  Bjelokosna Obala
Atlas svijeta, 6. izd., 1988.:  Obala Bjelokosti
Veliki atlas svijeta, 1974.:  Obala Slonove Kosti
Atlas svijeta, 1. izd., 1961.:  Obala Bjelokosti
Geografski atlas, 1955.:  Obala Slonove Kosti°
Minervin svjetski atlas, 1938.:  Obala Slonove Kosti°
Leksikon Minerva, 1936.:  Obala slonove kosti°
Kocenov atlas, 1919.:  Primorje bjelokosti°
Slike iz obćega zemljopisa 5-2, 1900.:  
Slike iz obćega zemljopisa 5-1, 1898.:  
Slike iz obćega zemljopisa 4, 1894.:  
Slike iz obćega zemljopisa 3, 1892.:  
Slike iz obćega zemljopisa 2, 1890.:  
Slike iz obćega zemljopisa 1, 1888.:  
Kocenov atlas, 1887.:  Slonovo primorje°

Oblici riječi
Genitiv:  Bjelokosne Obale
Lokativ:  u Bjelokosnoj Obali
Odnosni pridjev:  bjelokosni
Etnik (m. r., ž. r., mn.):  Bjelokošćanin, Bjelokošćanka, Bjelokošćani
Genitiv etnika (m. r., ž. r., mn.):  Bjelokošćanina, Bjelokošćanke, Bjelokošćana

Bilješka
Država je dobila ime po trgovini bjelokošću. Izvoz bjelokosti započeli su portugalski trgovci u 16. st. Francuska kolonijalna vlast, tijekom koje je primorsko područje današnje države nazvano Côte d’Ivoire, proširila se u 1880-ima i zadržala do osamostaljenja 1960. Premda se u drugim jezicima najčešće prevodi (npr. engleski Ivory Coast, slovenski Slonokoščena obala, češki Pobřeží slonoviny, njemački Elfenbeinküste, španjolski Costa de Marfil, talijanski Costa d’Avorio) i u tom obliku rabi u neslužbenoj komunikaciji, vlada Bjelokosne Obale od 1985. zahtijeva da se u službenoj komunikaciji i diplomatskim protokolima u svim jezicima rabi isključivo francuska inačica imena, Côte d’Ivoire. Iako je u izvorima češći lik Obala Bjelokosti, prednost se daje toponimu Bjelokosna Obala jer je bolji s obzirom na tvorbene zakonitosti hrvatskoga jezika (lakše se tvore etnici i odnosni pridjevi; u hrvatskom je jeziku uobičajenija konstrukcija pridjev + imenica u nominativu nego imenica u nominativu + imenica u genitivu).


* ime države, glavnoga grada ili ovisnoga područja
° ime državne prethodnice