O mrežnom izdanju Hrvatskih egzonima

Mrežno izdanje Hrvatskih egzonima nastavak je rada na popisivanju, obrađivanju (atribuiranju) i usustavljivanju hrvatskih prilagođenica. Prvi je to sustavno leksikografski obrađen i javno dostupan popis hrvatskih egzonima. Njegova je svrha prezentiranje sjedinjenih, dopunjenih i osvježenih sadržaja iz dvaju tiskanih izdanja, koji se zbog ograničenosti tiskanih publikacija u njima nisu mogli integrirano predočiti, te omogućivanje mrežnoga pretraživanja prilagođenica i njihovih atributa.

Struktura mrežnoga izdanja najsličnija je rječniku. Čini ga korpus s 3250 preporučenih imena s kratkim atributima koji ih opisuju. Najviše preporučenih imena hrvatske su prilagođenice svih zemljopisnih objekata. Kako bi se očuvala cjelina, tj. predstavila imena svih država, pripadnih glavnih gradova i ovisnih područja kao najviše rabljenih imena u općoj uporabi u odnosu na ostala zemljopisna imena, dodana su i njihova imena koja su se u hrvatskome jeziku ustalila u izvornom liku, a ne samo kao prilagođena imena. Takva preuzeta izvorna imena čine manji dio korpusa.

Korpus se zasniva na priručnicima Hrvatski egzonimi II., tj. na popisu suvremenih i povijesnih egzonima svih zemljopisnih objekata, te Hrvatski egzonimi I., u kojem su obrađena imena država, pripadnih glavnih gradova i njihovih stanovnika te imena ovisnih područja. Od Hrvatskih egzonima II. razlikuje se po tom što su uza svako prilagođeno ime i postojeće atribute dodane potvrde (imena) iz pregledanih izvora (18 za sve prilagođenice, dodatnih sedam za imena država, šest za imena ovisnih područja i tri za imena glavnih gradova država). Hrvatski egzonimi I. poslužili su za dopunu obradbe, time i prezentacije, imena država, pripadnih glavnih gradova i ovisnih područja. Uz njihova imena, koja su označena zvjezdicom, dodani su neki sadržaji (atributi) iz Hrvatskih egzonima I. Najviše sadržaja dodano je uz prilagođena imena država. Tako su ona obrađena sa sedam dodatnih izvora, s genitivima, lokativima i odnosnim pridjevima, etnicima i genitivima etnika te bilješkama, što ukupno čini 40 atributa. Prilagođena imena glavnih gradova država imaju 35 atributa, ovisnih područja 34, dok su ostale prilagođenice obrađene s 27 atributa. Potvrde iz izvora ne navode se uz preuzeta izvorna imena država, pripadnih glavnih gradova i ovisnih područja.

Budući da Povjerenstvo za standardizaciju geografskih imena još nije donijelo preporuke za pisanje i uporabu egzonima, u mrežnom izdanju Hrvatskih egzonima nije provedena hijerarhija važnosti imena, odnosno nije određen normativni status imena, prema kojem ono može biti standardizirano /normirano/, preporučeno, istovrijedno, dopušteno ili nedopušteno. Stoga su ponuđena imena preporučena, a ne normativna. Također se ne određuje kad valja rabiti prilagođeno, a kad izvorno ime. U njem se dakle prema potvrdama iz izvora i definiranim načelima preporučuje pisanje, ali ne i uporaba egzonima.

Sadržaj mrežnoga izdanja može se dopunjavati novim izvorima i atributima te osvježavati naknadnim promjenama postojećih unosa, tako da ga treba promatrati kao »rad u tijeku«.