Svakodnevno se služimo zemljopisnim imenima stranih gradova, država, rijeka, planina, pokrajina i dr. Slušamo i čitamo o Wuhanu, Washingtonu, Bruxellesu, Dublinu i Stockholmu, a zapisujemo ih onako kako ih pišu njihovi stanovnici ili latiniziranim imenima (npr. Wuhan). Međutim, mnoga smo imena s vremenom prilagodili hrvatskomu jeziku. Tako ćemo pisati Alpe umjesto Alpen, Bavarska umjesto Bayern, Rim umjesto Roma. Rijeka Rhein uvijek nam je Rajna, austrijski Wien za nas je odavno Beč, češku prijestolnicu zapisujemo kao Prag, rjeđe kao Praha, državu Danmark nazivamo Danskom. Služimo se, dakle, hrvatskim egzonimima (prilagođenicama) ako postoje.

Ako vas zanima za koja strana zemljopisna imena imamo egzonime, bilo suvremene, bilo povijesne, na pravom ste mjestu. Ovdje ćete dobiti i odgovore na pitanja poput: Po čemu je nazvan Paragvaj, a po kome Bolivija? Tko su Lesoćani, a tko Damaščanke? Kako se nazivaju stanovnici Dohe, a kako Bejruta? Zašto je pravilno pisati u Kosovu, a ne na Kosovu, u Tajlandu, a ne na Tajlandu? Koje je povijesno ime Surinama, a koji se grad nekoć nazivao Gorki?

Proširit ćete opće znanje o zemljopisnim imenima. Na primjer, jeste li znali da je ime Pakistan kratica od prvih slova glavnih pakistanskih pokrajina, da je Čad dobio ime po Čadskom jezeru, a ne obratno? Znadete li da smo Brazil nekad nazivali Brazilija, Bruxelles nam je bio Bruselj, za Anconu smo govorili Jakin, za Veneciju Mleci i Mletci, a Meksiko smo zapisivali kao Mexiko?


Melvilleov prolaz      Tamiš      Suhumi      Beringovo more      Japansko more / Istočno more      Gaborone      Tasmanova zavala      Laurazija      Velika riblja rijeka      Salvador      Sejšeli      Američka visoravan      Perim      Meksička dolina      Lugansko jezero      Kenija      Čungking      Dahomej      Donja Kanada      Jersey      Paks      Egina      Komori