Svakodnevno se služimo zemljopisnim imenima stranih gradova, država, rijeka, planina, pokrajina i dr. Slušamo i čitamo o Wuhanu, Washingtonu, Bruxellesu, Dublinu i Stockholmu, a zapisujemo ih onako kako ih pišu njihovi stanovnici ili latiniziranim imenima (npr. Wuhan). Međutim, mnoga smo imena s vremenom prilagodili hrvatskomu jeziku. Tako ćemo pisati Alpe umjesto Alpen, Bavarska umjesto Bayern, Rim umjesto Roma. Rijeka Rhein uvijek nam je Rajna, austrijski Wien za nas je odavno Beč, češku prijestolnicu zapisujemo kao Prag, rjeđe kao Praha, državu Danmark nazivamo Danskom. Služimo se, dakle, hrvatskim egzonimima (prilagođenicama) ako postoje.

Ako vas zanima za koja strana zemljopisna imena imamo egzonime, bilo suvremene, bilo povijesne, na pravom ste mjestu. Ovdje ćete dobiti i odgovore na pitanja poput: Po čemu je nazvan Paragvaj, a po kome Bolivija? Tko su Lesoćani, a tko Damaščanke? Kako se nazivaju stanovnici Dohe, a kako Bejruta? Zašto je pravilno pisati u Kosovu, a ne na Kosovu, u Tajlandu, a ne na Tajlandu? Koje je povijesno ime Surinama, a koji se grad nekoć nazivao Gorki?

Proširit ćete opće znanje o zemljopisnim imenima. Na primjer, jeste li znali da je ime Pakistan kratica od prvih slova glavnih pakistanskih pokrajina, da je Čad dobio ime po Čadskom jezeru, a ne obratno? Znadete li da smo Brazil nekad nazivali Brazilija, Bruxelles nam je bio Bruselj, za Anconu smo govorili Jakin, za Veneciju Mleci i Mletci, a Meksiko smo zapisivali kao Mexiko?


Antili      Luksemburg      Sir-Darja      Veliki Sveti Nikola      Vanjska Mongolija      Gornji Alzas      Karakumski kanal      Rubikon      Madagaskar      Atika      Nizozemska Istočna Indija      Novi Foundland      Celij      Tatarski prolaz      Prokletije      Rumunjska      Gambija      Atlantsko-indijska antarktička zavala      Davisovo more      Gornjorajnska nizina      Kalabrijski Apenini      Škotska      Antananarivo